ETIMOLOGIJA

Ime je dobila po plemenu sjeverno američkih indijanaca Catawba. Između 1728. i 1732.  botaničar Mark Catesby otkrio je biljku na području današnje Sjeverne Karoline  i imao privilegiju dovesti ju u Europu. Ubrzo počinje masovna potražnja za ovim stablom. Naziva se još i "cigaraš drvo" i "indijanska mahuna".

KARAKTERISTIKE KATALPE

Listopadno, cvatuće i medonosno stablo iz porodice katalpa (Bignoniaceae) porijeklom iz S. Amerike. Naraste oko 15 m. Tvori velike srcolike listove koji su kožasti na licu a dlakavi na naličju. Vrlo kasno ulazi u vegetaciju. Katalpa tvori predivne cvjetove nalik na trubice sa žutim i crvenkasto-smeđim uzorkom. Cvjetovi su skupljeni u metličasti cvat koji se otvara u lipnju i srpnju. Vrlo je dobro medonosno drvo. Plodovi su okrugle, kožaste čahure koje izgledaju kao cigare, pa otud i ime biljci. Plodovi na stablu ostaju visiti zimi kada pucaju. Sjeme je jako lagano i vjetar ih raznosi svuda. Katalpa je vrlo otporna navišak vode u tlu i na gradsko zagađenje, pa ju se može posaditi na mjestima koja možda i nisu prikladna za neka osjetljivija stabla.

UZGOJ KATALPE

Katalpa proizvodi mnogo sjemena kojeg se jednostavno može sakupiti i ne zahtijeva nikakav poseban tretman prije sjetve, tako da je proizvodnja iz sjemena najzastupljeniji način razmnožavanja. Sjeme se gusto sije u supstrat za sjetvu (tzv. "jedinica"). Postotak klijavosti je vrlo visok. Interesantni klijanci se pikiraju u kontejnere promjera 12 cm, dok se kržljave biljčice unište. Naredne sezone presadnice se kontejniraju u veće lonce ili se sade gusto na otvorenu gredicu. Kod mladih biljaka obično smrzne vrh, pa je poželjno u rano proljeće čepirati sadnicu.  Tretman protiv pepelnice je obavezan jer pepelnica radi ozbiljne štete mladom nasadu. Pritom valja biti oprezan pri odabiru sretstva za zaštitu jer katalpa spada u medonosno bilje - pčele ju rado posjećuju. Preporučuju se preventivna kontaktna sredstva ili ekološka sredstva na bazi kalij hidrogen karbonata i sl.

UPOTREBA KATALPE

Uzgaja se kao ukrasno drvo po parkovima i drugim javnim površinama. Gotovo da nema perivoja u Europi koji u svojoj kolekciji nema stablo katalpe. Do 1830. postala je stvar prestiža u privatnim kolekcijama, a danas su to monumentalna stabla diljem Europe koja dostižu visinu i  do 18 metara. Drvo je mekano, tamno i obradivo niske kalorične vrijednosti. Sve češće je u upotrebi raznog pokućstva, stolarije, izradu glazbenih instrumenata... Također je i medonosna biljka koju pčele rado posjećuju, pa ju pčelari vole saditi u blizini svojih košnica.

CVATNJA I MEDENJE KATALPE

Katalpa cvate od lipnja do srpnja. Vrlo dobra je nektarska biljka koja pčelama daje i nešto cvjetnog praha. Sa 1 hektara pčele mogu skupiti oko 300 kg meda. Uz glavno medonosno bilje ova biljka može poslužiti za fakultativnu pčelinju pašu. Kod pravilne ishrane ova medonosna biljka može procvasti već u 4. sezoni.