Riječ "moringa" potječe od tamilske riječi "murungai" što bi u slobodnom prijevodu značilo čudna, uvrnuta mahuna. Jedna je od 13 vrsta iz porodice Moringaceae. Iako se već stoljećima konzumira na dalekom istoku, zapadni svijet ju je upoznao tek nedavno. U osamdesetim godina dvojica američkih prodavača antibiotika zaputili su se u podnožje Himalaje u Indiju ne bi li prodali proizvode tvrtke koji su zastupali. Kad su stigli do lokalnog liječnika objašnjeno im je da antibiotici stanovništvu ne trebaju jer se u njihovoj kulturi svakodnevno konzumira moringa. Amerikanci su se kući vratili sa sjemenom ove biljke i gotovo preko noći došlo je do nevjerojatne potražnje. Već devedesetih godina formirana su 4 instituta specijalizirana za moringu diljem svijeta. Danas je to najtraženija tropska biljka u svjetskim bankama sjemena. Pretpostavlja se da ju svakodnevno konzumira više od milijarde ljudi i da je poslije riže najvažnija namirnica u ishrani civilizacije.

Moringa je brzorastuće tropsko stablo koje u svojem staništu doseže visinu od 12 metara. Listovi su sastavljeni, neparno perasti, na dugim peteljkama. Prepuni su proteina, vitamina i minerala. Peteljke mogu biti zelene i crvenkasto zelene. Listovi su jestivi, dok se peteljka melje i miješa se u stočnu hranu. Cvjetovi su bijeli i mirišljavi, javljaju se već nakon 8-10 mjeseci uzgoja. Nakon što jednom procvate. biljka cvate konstantno. Plod je mahuna koja je također jestiva. U mahuni se nalazi sjemenje veličine graška koje se jede kuhano ili prženo dok je još zeleno (tehnološka zrelost). Fiziološki zrelo sjeme više nije iskoristivo u prehrani, ali može odlično poslužiti kao pročišćivač vode ili sirovina za proizvodnju cijenjenog moringa ulja.

Uzgaja se iz sjemena. Biljke crvene peteljke su cjenjenije, pa se one razmnožavaju modernim tehnikama in-vitro iz odabranog matičnog stabla. Biljka je tropska; izraziti je heliofit i termofil. Već na 10°C biljka pokazuje znakove šoka i počinje odbacivati lišće. Na 4°C nastaju trajna oštećenja, a na -1°C tkivo trajno odumire.  Jednom prehlađena sadnica moringe vrlo se teško oporavlja. Sjetva se mora obaviti već u veljači da biljka stigne izrasti i ojačati za uzgoj na otvorenom. Sjeme se potapa u vreloj vodi na 24 sata. Sutradan će se pojaviti klica i sjeme je već spremno za sjetvu. Pojava prvih listića vidljiva je nakon nekoliko dana. Rasad se mora grijati na sobnoj temperaturi 22-24°C sa udjelom vlage zraka od 80%. Za dopunsko osvjetljenje koriste se UV rasvjeta bijelog spektra od oko 6000 K na 16 sati dnevno.U početnim fazama čini nam se da biljčica uopće ne napreduje, ali ona zapravo buja u podzemnom dijelu. Dolaskom bezmraznog razdoblja u kontinentalnoj klimi potrebno je stabalce presaditi na otvoreno i redovno podobirati lišće do pojave prvih mrazeva. Za vrhunske prinose potrebno je instalirati navodnjavanje kap po kap te upotrebljavati fertirigaciju balansiranim gnojivima jednom tjedno. Dolaskom zime u kontinentalnoj Hrvatskoj moguće je stablo iskopati i skloniti ga u zaštićeni prostor, dok ga je u mediteranskoj klimi ponegdje dovoljno samo zaštititi slamom ili agrotekstilom. Za 1 kg suhog praha u 1 sezoni dovoljne su 22 sadnice moringe bez upotrebe navodnjavanja. Najnoviji cilj u proizvodnji je organizirati uzgoj moringe na kontinentu kao ratarski (npr. kao silažni kukuruz, lucerna ili sl.) sa otkosima. 

Smatra se da je najzdravija biljka na svijetu. Najčešće se koristi sušeno lišće moringe mljeveno u prah. Koristi se i u svježem stanju, kuhana, pirjana u umacima. Na tržištu su se pojavili čajevi, sokovi i kapsule od moringe. Koristiti ju mogu svi, a naročito oboljeli od karcinoma, dojilje, tlakaši, sportaši i anemičari. Spada u super hranu ("superfood"). Moringa obiluje željezom koje doprinosi normalnoj kognitivnoj funkciji. Obiluje cinkom, bakrom i magnezijem. Bogat je izvor A, C i E vitamina, kao i vitamina B kompleksa koji smanjuju iscrpljenost organizma. Usporedbe radi ova biljka sadrži više nutrijenata od bilo koje do sada poznate namirnice. 50 puta više vitamina B2 od plave ribe, 25 puta više željeza od špinata, 17 puta više vitamina A od mrkve, 17 puta više kalcija od mlijeka i dvostruko više proteina, 15 puta više kalija od banane,  6 puta više cinka od badema te je trostruko jači antioksidans od aronije.

Moringa se tradicionalno u istočnjačkoj medicini koristi za liječenje i prevenciju srčanih bolesti, dijabetesa, anemije, artritisa, respiratornog i probavnog sustava. Tijelo se vrlo brzo oporavlja jer moringa sadrži mnogo vitamina A,C,E, kalcija, kalija i proteina. Jak je antioksidans i na taj način se bori protiv slobodnih radikala u tijelu (listovi sadrže više antioksidansa od cvjetova i plodova). Djeluje protuupalno, smanjuje razinu šećera u krvi, regulira oksidacijski stres kod dijabetičara, djeluje pozitivno na razinu lipida u krvi i smanjuje kolesterol. Zbog visoke koncentracije vitamina E i C sprečava propadanje neurona i poboljšava funkcije mozga. Moringa je također sposobna normalizirati neke neurotransmitere (serotonin, dopamin...) i na taj način utječe na poboljšanje memorije i bolje raspoloženje. Izvrsne rezultate polučila je na oboljelima od alzheimerove bolesti. Ulje od moringe utječe na enzime jetre vraćajući ih na normalan nivo. Moringa ima baktericidna i antifungalna svojstva, ubija velik broj bakterija (prirodni antibiotik). Ulje moringe se stavlja stoga na otvorene rane i prijelome. Oporavlja iscrpljeno tijelo brže i bolje nego drugi pripravci, pa se često daje pacijentima koji prolaze postupak kemoterapije. Uza sve to, djeluje na poboljšano lučenje hormona oksitocina koji ima glavnu ulogu na mliječnost dojilja. Uvrštena je u FAO program UN-a 2002. godine. Od tad do danas smanjila je smrtnost dojenčadi u afričkim zemljama za 12%.