Kontakt

Biserka Glumpak

Orehovička cesta 2c

49221 Bedekovčina

Croatia

gsm. 098-9817-062

tel. 049-214-741

email: opg.glumpak@gmail.com

  • Black Facebook Icon
  • medonosno bilje
  • Black YouTube Icon

Paulovnija

Paulownia elongata
Paulownia hybrida
1583851.jpg

Paulovnija je ime dobila po kćeri ruskog cara Pavla I, Anni Paulowni. Zbog toga se naziva i princezino drvo ili carsko drvo. U rodu Paulownia prepoznato je 8 vrsta: P. catalpifolia, P. elongata, P. fargesii, P. fortunei, P.x henanensis, P. kawakamii, P. taiwaniana, P. tomentosa. Paulovnije se međusobno vrlo lako križaju tako da momentalno u svijetu postoji osamdesetak registriranih hibrida i zasigurno na stotine slučajnih međuvrsnih hibrida. Porijeklo paulovnije je iz Kine. Iako ju je Europa upoznala već za viktorijansko doba, komercijalizirala se tek prije petnaestak godina.

ETIMOLOGIJA

royal_empress_tree_of_life_bios_urn_biod

Paulovnija je listopadno brzorastuće stablo iz porodice Paulowniaceae. U počecima rasta raste vrlo rapidno; u jednoj sezoni može narasti po 3 m uvis tvoreći pritom velike srcolike listove. Mladi listovi paulovnije su ogromnih dimenzija. Mogu doseći promjer i do 50 cm. Kad stablo dosegne svoju maksimalnu visinu od 20 m počinje rast u širinu, a listovi se svake godine smanjuju. Cvjetni pupovi stvaraju se tokom sezone i otvaraju se na rano proljeće naredne sezone prije listanja. Plod paulovnije je tobolac koji ostaje visjeti na stablu do kraja zime kada puca. Iz tobolca paulovnije izlaze vrlo sitne sjemenke (masa 1000 sjemenki = 0,19 g). Odraslo stablo paulovnije sposobno je producirati i do 20 000 000 sjemenki godišnje. Drvo paulovnije je jako male gustoće od 294 kg/m3. Izuzetno je lagano, visokog kapaciteta za vodu (303%). Vrlo je stabilno na svim klimatskim uvjetima.

KARAKTERISTIKE

paulovnija-sadnice-slika-64024512_600x45

Razmnožavanje paulovnije moguće je generativno (sjemenom) i vegetativno (reznicama). Za sjetvu je potrebno osigurati zaštićeni grijani prostor bez propuha, visoku vlagu zraka, sterilan supstrat. Budući da sjeme paulovnije klije na danjem svjetlu potrebno je osigurati UV rasvjetu bijelog spektra od 5000-6000K. Sjeme klije vrlo brzo i očekuje se brz rast mlade biljčice pa je potrebno pikirati rasad u narednim tjednima. Generacija takvih biljaka nema sve osobine roditelja, pa je potrebno napraviti prvu selekciju; odbacuju se zakržljale i atipične biljke. Obično prije aklimatizacije nasada ostane 12-15% interesantnih biljaka za daljnji uzgoj. Primjerenije je razmnožavanje reznicama. Uzgojem iz reznicama dobijemo identični materijal roditelja. Dakle bitno je uzimati materijal sa superiornih matičnih biljaka. Reznice mogu biti korjenove, vršne, zeljaste, odrvenjele. Korjenove reznice paulovnije uzimaju se krajem veljače i isti dan se pripremaju. Moraju biti minimalne dužine 6 cm i poprečnog presjeka 1 cm. Zatim slijedi ispiranje u koktelu fungicida i sadnja u rasadničarske lončiće fi 10 cm ispunjene kvalitetnim prozračnim supstratom sa povećanom dozom fosfora. Ovim načinom pripremamo presadnicu za sadnju krajem svibnja ili početkom lipnja. Moguće je još razmnožavanje na zračnom korijenu (margotiranje) i kulturom tkiva, a svaka od ovih metoda zahtijeva posebnu vrtlarsku vještinu. Paulovnija je biljka koja ne trpi suhi supstrat, ali ne voli ni mokar supstrat. Konstantno se mora voditi računa o optimalnoj vlažnosti. Također je bitna higijena rasada paulovnije bez obzira na koju smo se tehniku razmnožavanja odlučili. Korjenčić biljke je vrlo tanak i slab (biljka glavninu hrane dobiva fotosintezom preko listova) i najslabija je točka našeg uzgoja. Vrlo je podložan napadu vrsta iz roda Pythium koje uzrokuju polijeganje i propadanje rasada paulovnije.

UZGOJ PAULOVNIJE

treeme-paulownia-pflege-02 5.jpg

Postoje različiti sistemi podizanja plantaže paulovnije i ovise uvelike o krajnjem cilju uzgoja. O uzgojnom cilju ovisi i odabir vrste/hibrida, terena, sklopova i sl. Uobičajeno je odabrati poljoprivrednu česticu u blizini javnog puta, po mogućnosti u radijusu od 10 km od prve pilane. Teren mora biti ocjedit, nagnut, dobro melioriran, lake strukture s mogućnošću navodnjavanja. Obavezna mjera je duboko oranje (30-40cm) ili rigolanje (50cm i više). Na taj način omogućujemo nesmetan rast korijena budućeg stabla u dubinu. Poželjno je zaorati peletirano organsko gnojivo 300-500 kg /ha. Neposredno prije sadnje potrebno je tlo usitniti tanjuranjem ili frezom. Ako je cilj uzgoja furnirski trupac, pristupit ćemo gustoj sadnji. Uobičajeni su sklopovi 5x5 m, 5x4 m, ili 4x4m sa prorjedama. Prema planiranom sklopu pristupamo potezanju linija i iskolčavanjem terena. Popularno je koristiti malč foliju u redovima ispod koje se montiraju cijevi za navodnjavanje. Na taj način čuva se vlaga u tlu i smanjuje zakorovljenost. Sadnica koju sadimo mora biti čvrsta i zdrava, visine oko 20 cm sa kratkim internodijima. Apikalni vrh paulovnije ne smije biti "mlohav".  Korijen mora biti bijel ili svijetložut, nipošto crven ili smeđ. Prilikom sadnje sadnicu treba dobro zagaziti. Ukoliko nemamo mogućnost navodnjavanja obavezan je neki od kondicionera za zadržavanje vlage u obliku filma ili gela (water retainer, plantasorb ...). Neposredno prije sadnje mladi rasad je potrebno poprskati folijarnim gnojivima na bazi fosfora i cinka. Fosfor djeluje na rast korijena, dok cink djeluje na brzu diobu staničja. Tokom sezone poželjne su prihrane ujednačenim gnojivima te folijarno prskanje aminokiselinama za vrijeme ljeta. Krajnji rok za primjenu tekuće uree je 15.8. Sadnica će abortirati lišće kod prvog mraza. Naredne sezone prije kretanja vegetacije obavezna mjera je skraćivanje provodnice na 1 cm od tla. Postupak se naziva "čepiranje" i normalan je u plantažnom šumarstvu. Svrha tog postupka je jačanje korjenovog sustava. Početkom vegetacije čep će stvoriti nekoliko mladih izboja, a naš zadatak je da izaberemo najjačeg kandidata a ostale uništimo. Iz tog vrha stvorit će se deblo, odnosno budući trupac.

PODIZANJE PLANTAŽE

paulownia-wood-planks-end-shot.jpg

Dosad je paulovnija bila sađena u hortikulturalne svrhe. Sastavni je dio mnogih parkova i perivoja kontinentalne Hrvatske. Najčešće je sađena vrsta Paulownia tomentosa zbog svoje bogate cvatnje i izdržljivosti. Danas se paulovnija koristi u različite svrhe, a paralelno se razvijaju hibridi za specifične namjene.  Tako se plantaže podižu u cilju proizvodnje za tehničko drvo (izrada daski, fosni, brodskih podova, furnira, namještaja, unutarnje i vanjske stolarije...) ili kao  industrijska sirovina (celuloza, idustrija papira...). Paulovnija spada u medonosno bilje pa se koristi i u pčelarstvu. Najnovija istraživanja su pokazala da je list paulovnije bogat proteinima (u rangu s lucernom), pa se počela proizvoditi stočna hrana.

UPOTREBA PAULOVNIJE

il_340x270.1060998488_4z5t.jpg

Paulovnija spada u medonosno drveće. Izvorne vrste spadaju u medonosno bilje, ali treba naglasiti da paulovnija nije stabilan medonoša. Razloga je više. Jaka zima može uskratiti cvatnju. Cvate prije listanja, ponekad već krajem ožujka i u travnju, pa ako se cvatnja poklopi sa nekim voćkaricama (npr. jabuke) posjet pčela će izostati. Mlade biljke paulovnije cvatu, ali ne daju zadovoljavajuću količinu nektara. Ustanovljeno je da gust i mirisan nektar paulovnija proizvodi od svoje osme vegetacijske sezone. Pčele rado posjećuju odrasla stabla vrste P. elongata i P. tomentosa iako imaju problema sa izlaskom iz cvijeta. Hibridi paulovnije cvatu desetak dana ranije od P. tomentose.  Medonosne vrste paulovnije  pružaju pčelama fakultativnu pašu, a pčelaru siguran izvor materijala za izradu košnica, podnica, okvira i sl. Drvo je toplo, prozračno, lagano, ne savija se i postojano je na svim vremenskim uvjetima.

CVATNJA I MEDENJE