Kontakt

Biserka Glumpak

Orehovička cesta 2c

49221 Bedekovčina

Croatia

gsm. 098-9817-062

tel. 049-214-741

email: opg.glumpak@gmail.com

  • Black Facebook Icon
  • medonosno bilje
  • Black YouTube Icon

Bagrem

Robinia pseudoacacia
Robinia hispida
100_8111_mid.jpg

Naziv je dobio po francuskom vrtlaru Jeanu Robinu koji je 1601. donio sjemenke u Europu sa teritorija današnje savezne države Virginia. Ime  "pseudoacacia" upućuje na to da je biljka slična akaciji. Riječ "hispida" dolazi od latinske riječi "hispidus" što znači čupav, dlakav.  Iz Francuske se počeo polako širiti po Europi. U početku je uzgajan kao parkovni element dok se nije shvatilo da je pogodna vrsta za pošumljavanje terena nižeg boniteta. U Mađarsku dolazi relativno rano (1710-1720). 1820 već je bio prihvaćen kao šumsko drvo. 1853. dolazi na teritorij južnog Banata (Delibatski pijesak) i odonda se širi na područje svih država bivše SFRJ osim Makedonije. Neki povjesničari smatraju da su na teritorij današnje Makedonije bagrem donijeli Turci tijekom osvajanja. Mađarska je danas vodeća država u svijetu po površini umjetno zasađenih bagremovih šuma.

ETIMOLOGIJA I PORIJEKLO

hispida.jpg

Obični bagrem ili akacija je listopadno drvo iz porodice mahunarki (Fabaceae). U kontinentalnoj Hrvatskoj najznačajnija je medonosna biljka.  Drvo dostiže visinu od 25 m, s rijetkom i svijetlom krošnjom. Korijen bagrema živi u simbiozi sa dušičnim bakterijama koje fiksiraju atmosferski dušik iz zraka.  Promjer stabla je do 50 cm. Mlade grane imaju oštro zašiljene trnove.  Listovi su neparno perasti, sastavljeni od 9-21 jajolikih listića na kratkoj peteljci. Cvjetovi su bijeli, sastavljeni od 5 međusobno sraslih lapova, jako mirisni, sakupljeni 15-20 tvore grozdasti cvat. Bagrem cvate obilno od početka svibnja do kraja lipnja (ovisno o nadmorskoj visini i broju sunčanih dana). 40-45 dana nakon pupanja može se očekivati cvatnja. Na jednoj lokaciji cvatnja bagrema traje 10-15 dana. Spada u najvažnije medonosno bilje jer pčelama daje obilje nektara i nešto cvjetnog praha. Plod je mahuna dugačka od 5-10 cm. Svaka sadrži 5-10 malih sjemenki. Drvo bagrema je cijenjeno zbog tvrdoće i elastičnosti, a također ima lijepu teksturu i boju.

Dlakavi bagrem ili ružičasti bagrem (rozi bagrem) pripada skupini malih listopadnih stabala. Visina stabla je do 10 m. Na granama nema trnove, već su trnovi tijekom evolucije zakržljali u dlake ugodne na dodir. Cvjetovi su koncentrirani u grozdasti cvat roze boje. Cvate krajem 5. i početkom 6. mjeseca. Ponekad, ako se uvjeti poklope, dlakavi bagrem može ponovo cvasti krajem ljeta.

KARAKTERISTIKE BAGREMA

bagrem opg glumpak.jpg

Bagrem se uspješno uzgaja iz sjemena. Iako je invazivna vrsta izbjegava hladna i vlažna staništa. Moguć je uzgoj direktnom sjetvom ili sadnjom presadnica bagrema. Ukoliko uzgajamo presadnice potrebno je sjeme  pripremiti na način da sjeme prvo prelijemo vrućom vodom a  zatim ostavimo da se namoči u mlakoj vodi preko noći. Do jutra nabubreno sjeme spremno je za sjetvu. Sjetvu treba obaviti na proljeće kada prođe opasnost od mraza i kad se tlo zagrije na 10°C. Najbolja je sjetva u trake  ili na povišenu gredicu. Do jeseni sadnice bagrema će se razviti do visine 150 cm i odrveniti. Sadnice se vade van neposredno nakon odbacivanja lišća, korijen se podrezuje i roba je spremna za pošumljavanje-podizanje plantaže (čiste sastojine).  Parcelu je najprije potrebno izorati na dubinu 40cm u jesen i tlo usitniti. Sadnju obavljamo jako gusto (krošnje će mjestimično zadirati jedna u drugu) ako nam je cilj uzgoja ravan i pravilan trupac. Sadnice sadimo u redove "po špagi".  Razmak između redova je 1,5-2m, a unutar reda 1-1,5m. Za 1 ha bagremove šume obično nam je potrebno između 3300 i 4500 sadnica.  Prvih godina rasta potrebno je sadnice okapati te eventualno prikratiti stabalca koja ne napreduju. Plantaža zahtijeva ranu i što češću prorjedu. Prvu prorjedu činimo već u petoj godini. Svrha prorjede je eliminacija zakržljalih i atipičnih stabala, te stabala za koje smatramo da su konkurencija boljim kandidatima. Najčešće se prorjeda vrši svake pete godine. Zbog pomanjkanja svjetlosti prirast bagrema nakon 20. godine naglo pada, zato se za bagremove šume uzima 15-30 godišnja ophodnja. Bagrem je od nedavno uvršten u  kulture kratkih ophodnji, pa ga je moguće uzgajati na poljoprivrednom dobru nižeg boniteta. 

Bagrem ima mnogo kultivara  za specijalne namjene u hortikulturi, drvnoj industriji i pčelarstvu. Ciljevi oplemenjivanja kod bagrema su: kasnija cvatnja, dužina cvjetanja, boja cvijeta, skladan habitus, otpornost na proljetne mrazove, oblik krošnje, grane bez trnova, boja lišća itd.

UZGOJ BAGREMA i POŠUMLJAVANJE

gacija 1.jpg

Bagrem je najvažnija medonosna biljka u Hrvatskoj.  Osim u pčelarstvu bagrem je sve češće zastupljen u stolarstvu. Često se koristi za zaštitu od erozije zemljišta  kao i za podizanje vjetrozaštitnih pojaseva. Upotrebljava se kao ogrijevno drvo visoke kalorijske vrijednosti (2040 kWh/prm). Razvijeni su kultivari za sadnju po parkovima i okućnicama. Neki od njih su: 'Decaisneana' ružičastih cvjetova , 'Frisia’ zeleno-žutog lista, 'Tortuosa' savijenih grana, 'Unifoliola' krupnijih listova, 'Pendula' žalosnih padajućih grana, 'Piramidalis' piramidalne krošnje, itd. Cvjetovi bagrema su jestivi. U tradicionalnoj Indijskoj medicini bagrem se koristi za iskašljavanje, te kao laksativ i diuretik. Kora i listovi su otrovni. Budući da ima trnje ne preporuča se sadnja blizu dječjih vrtića, škola, igrališta...

UPOTREBA BAGREMA

barem-med-880x495.jpg

U mnogim krajevima bagrem je najznačajnija medonosna biljka. Početak cvatnje bagrema ovisi o nadmorskoj visini, sorti i o broju sunčanih dana. Cvatnja počinje 40-45 dana od pojave prvih pupoljaka i traje 10-15 dana na jednoj lokaciji. Luči mnogo nektara, a pčelama daje i malo cvjetnog praha žućkaste boje. Na nadmorskim visinama iznad 700 m uopće ne medi. Stabla na osami jače luče nektar nego ona u šumi. Također, starija stabla produktivnija su od mlađih.  U nižim dijelovima s plodnijim zemljištem cvjetovi luče mnogo više nektara nego u brdskim i planinskim. Najjače lučenje nektara primijećeno je u danima bez vjetra, uz jutarnju rosu i temperaturu iznad 16°C.  U takvim uvjetima dnevni unosi mogu biti 15 kg po košnici, a ukupni prinos i 70 kg po košnici.  Prinos bagrema može biti i 1000 kg po hektaru ako se svi spomenuti faktori poklope. Ne spada u stabilne medonoše. Bagrem je osjetljiv na kasne proljetne mrazeve. Ako k tome dodamo učestale kiše u to doba godine i jak vjetar prinos bagrema može potpuno izostati. Bagremov med je izuzetne kvalitete, ugodnog mirisa i okusa. Skoro je bezbojan s jedva primjetnom zelenkastom nijansom i teško kristalizira. 

CVATNJA I MEDENJE