Kontakt

Biserka Glumpak

Orehovička cesta 2c

49221 Bedekovčina

Croatia

gsm. 098-9817-062

tel. 049-214-741

email: opg.glumpak@gmail.com

  • Black Facebook Icon
  • medonosno bilje
  • Black YouTube Icon

Pčela je najvažnija životinja na svijetu. Osim što daje med, ona je i najvažniji oprašivač za biljke. Općepoznato je da se 90% biljaka oprašuje insektima gdje vodeću ulogu ima pčela. O njenoj aktivnosti ovise prinosi mnogih vrsta, a kad bi pčela nestala sa lica Zemlje propale bi mnoge nacionalne ekonomije i nastupila bi glad.

Pčela sa cvijeta biljaka uzima pelud kao izvor proteina a nektar kao izvor ugljikohidrata. Sa biljnih pupova i kore uzima propolis.

Nažalost, populacija pčela se svake godine rapidno smanjuje. Razlog tome su pčelinje bolesti i nametnici, te utjecaj čovjeka nestručnom uporabom pesticida i promjenom klime. Preoravanjem livada i sječom šuma mnoge površine postale su potpuno beskorisne za pčele. Pčelari polako uviđaju da je sve teže pčelariti. Mnoge države EU odlučile su tome stati na kraj na način da potiču sadnju medonosnog drveća na javne površine ili pak na stacionarne pčelinjake.

cvijet žalosne vrbe

Pčele na cvijetu evodije

Pčelarstvo kao poljoprivredna grana postalo je jako riskantno i nepredvidivo. Neke vrste jednostavno više ne mede iako cvatu besprijekorno (npr. hibridi suncokreta). Cvatnju pojedinih vrsta uporno uništavaju kasni proljetni mrazevi, dok promjenom klime neke vrste imaju pomaknute rokove cvatnje. Kao primjer uzima se najvažniji medonoša u RH, bijeli bagrem (Robinia pseudoacacia) koji je oduvijek počeo cvasti sredinom svibnja pa nadalje. U današnje vrijeme je normalno da cvate već 01.05. dok još postoje ogromne opasnosti od mraza.

Budući da se biljke novonastalim uvjetima sporo prilagođavaju, naš je zadatak da razvijamo biljke koje obilnije i duže cvatu nego postojeće a da pritom ne utječemo negativno na okoliš. Isto tako potrebna je implementacija bilja kasnije cvatnje, kad malo koja druga biljka cvate kako bismo produžili pčelinju pašu. 

U tu svrhu samo je u Sloveniji, Austriji i Italiji posađeno, primjerice, 14 000 stabala evodije 2016. U Mađarskoj su selekcionirane sorte bagrema koje ulaze u kasnije termine cvatnje, a daju i do 30% više nektara po jedinici površine. U Njemačkoj je odavno praksa da se na javnim površinama orežu žive ograde (berberis, ligustrum...)  tek nakon što ocvatu. U mnogim zemljama je standard za predkulturu u plodoredu postala facelija (izrazito medonosna), umjesto crvene djeteline koja je ponekad prebujna, pa pčela jako teško može doći do nektara. 

Sve ove akcije su hvalevrijedne i kao takve su podržane od mnogih ekoloških udruga.

Sadnjom medonosnih biljnih vrsta, iako i niste pčelar, olakšavate opstanak pčele kao ekološkog indikatora i na taj način unapređujete životno okruženje.

pčela na cvatu lavande