RASADNIK UKRASNOG I MEDONOSNOG DRVEĆA
Tatarski javor
Acer tataricum
ETIMOLOGIJA
Javor žestilj ili tatarski javor je vrsta javora iz porodice Sapindaceae. Latinsko ime vrste dobilo je po narodu Tatara. Porijeklom je iz središnje i jugoistočne Europe i jugozapadne Azije.
KARAKTERISTIKE
Žestilj je lostopadno malo stablo ili grm visine do 10 m nepravilno razgranate krošnje. Deblo je promjera do 90 cm glatke kore koja s vremeno postaje blago ispucana. Listovi žestilja su nasuprotni, jednostavni, jajasti dugački od 5-10 cm. Pri osnovi su okrugli, na vrhu ušiljeni a na rubovima nepravilno nazubljeni. Nalaze se na crvenkastim peteljkama. Dolaskom jeseni lišće mijenja boju u razne nijanse žute, narančaste a neki kultivari plamenocrvene boje. Cvijet tatarskog javora je jednodoman, bijeložut, s drugim cvjetovima tvori 5-10 cm duge metličaste cvatove na vrhovima grančica. Cvjetovi se otvaraju u svibnju i lipnju nakon listanja. Plodovi su perutke atraktivne crvene boje koje dozrijevaju u jesen. Rasprostranjen je u ravničarskim šumama i bržuljkastim krajevima.
UZGOJ
Žestilj se uzgaja iz sjemena. Potrebno je sjeme držati na temperaturi od 4°C oko 60 dana, potopiti ga u mlakoj vodi i posijati direktno u rasadničarske duboke kontejnere. Sadnica tako raste i čeka sljedeće proljeće kad se kontejnira u veće posude ili sadi na otvoreno. Žestilj nije zahtijevan u pogledu tla, može rasti na suhim terenima kao i na terenima sa visokim nivoom podzemne vode. Popularna je podvrsta ginnala (Acer tataricum subsp. ginnala). Karakterizira ju iznimno žarkocrvena boja lišća u kasnu jesen.
UPOTREBA i MEDENJE ŽESTILJA
Ovu medonosnu biljku preporučljivo je saditi za pošumljavanje goleti, u parkovima i drvoredima. Spada u vrlo dobre medonosne biljke dajući pčelama mnogo nektara, cvjetnog praha i propolisa. Sa 1 ha pčele mogu sakupiti i do 300 kg meda, pri čemu se dnevni unosi mogu kretati do 6 kg po košnici. Med je, kao kod svih vrta javora, tamne boje i aromatičnog okusa. Tatarski javor je iznimno važna propolisna vrsta. Propolis je smolasta smjesa koju pčele sakupljaju sa pupoljaka, sokova i kore. Djeluje protiv bakterija, virusa i gljivica, a pčelama služi za brtvljnje pukotina, izgradnju ulaza i dezinfekciju saća. Sadrži preko 60 prirodnih sastojaka: : 55% smola, 30% voska, 10% eteričnih ulja i 5% peludi te vitamine E, B, C te A, B1, B2, B6, željezo, cink, enzime, organske kiseline... Samo mali broj pčela u zajednici specijaliziran je za odgovornu ulogu sakupljanja propolisa. Pčelar sadnjom javora doprinosi higijeni i zdravstvenom stanju pčelinjih zajednica. Prije kretanja vegetacije moguće je sakupiti javorov sok ("sap") bušeći svrdlom rupu u deblu. Sadrži dosta šećera pa se sok koristi za piće ili ga možemo kuhati da bi dobili javorov sirup.