Hovenija je ime dobila po poznatom nizozemskom dužnosniku i sponzoru ekspedicija Davidu ten Hoveu (1724-1787).  Ime "dulcis" upućuje na  nešto slatkog okusa (lat. dulcis = slatko).  Pripada porodici Rhamnaceae a prirodno stanište je joj Koreja, Kina, Japan i podnožje Himalaje do 2000 mnm. Introducirana je u Europu 1820.  ali je zbog svoje osjetljivosti bila vrlo slabo zastupljena. Tek 1997. Europska komisija za sigurnost hrane dozvolila je upotrebu hovenije i njenog ekstrakta, pa započinje njena intenzivnija sadnja u toplijim dijelovima kontinenta. Poznato je još i kao bombon drvo, bonbon drvo,  bon bon drvo.

Hovenija je brzorastuće listopadno stablo visine 15m. Ona je heliofitno, kserotermno i medonosno drvo - uspijeva na suhim terenima sa toplom mediteranskom klimom. Uspijeva na gotovo svim vrstama tala, ali najbolje rezultate daje na pjeskovitim ilovačama. Najniža temperatura koju mogu podnijeti mlade sadnice je -10°C, dok starija stabla mogu podnijeti -15°C.  Listovi su jajoliki, naizmjenični, 10 - 17 cm dugi sa jasno izraženom nervaturom. Cvjetovi su bijeli, dvospolni, zbijeni u grozdasti cvat a svojim slatkastim mirisom privlači kukce oprašivače. Uobičajeno je da cvate početkom 7. mjeseca, ali ako je proljeće hladno cvatnja se odgađa i plodovi u jesen ne stignu dozoriti. Najzanimljivija je mesnata peteljka ploda koja je jestiva i puna šećera. Dozrijeva u kasnu jesen.  Ima miris i okus po suhim grožđicama. Plod nije jestiv, veličine je graška i sadrži 3 sjemenke. Njeno drvo predstavlja vrijednu sirovinu u drvno prerađivačkoj industriji. Crvenkaste je boje, fine strukture, tvrdo je i kvalitetnih mehaničkih svojstava. 

Hovenija se uzgaja iz sjemena. Sjeme je najprije potrebno pripremiti potapanjem u sumpornoj kiselini na nekoliko minuta a zatim slijedi ispiranje u vreloj vodi. Na taj način osiguravamo visoku i ujednačenu klijavost. Sjetva se obavlja u kade od stiropora i u supstrat namijenjen za sjetvu dendrološkog bilja. Mlade biljčice zalijevamo odstajalom vodom približne temperature kao i zraka. Kad klijanci dostignu visinu 5-7 cm potrebno ih je pikirati u posebne duboke rasadničarske lončiće ispunjene supstratom za pikiranje. Tako pripremljena presadnica ima jako brz prirast, pa će već prije jeseni biti potrebno kontejnirati biljku u lonce od 4 litara. Prije zime obavezan je unos hovenije u zaštićeni prostor. Sljedeće dvije sezone kontejniramo sad već pravo malo stablo u sve veće posude. Na tržište se stavljaju trogodišnje sadnice. Sadnja se obavlja na sunčan teren u jame minimalne dubine 60 cm. Hovenija je biljka terminalnog cvata i treba joj ostaviti podosta mjesta za napredak. Uobičajeni sklopovi su 8 x 6 m ili 8 x 8 m. Zasad nisu registrirani kultivari ove vrste. 

Hovenija je ljekovita i medonosna biljka. Iskoristivi su svi gotovo svi dijelovi biljke. Koristi se u prehrambenoj, farmaceutskoj i drvoprerađivačkoj industriji. Peteljka ploda je jestiva i ljekovita. Njen okus podsjeća na okus grožđica i smanjuje utjecaj alkohola na organizam.  Sadrži oko 12% glukoze, 5% fruktoze i 12% saharoze. Cvjetovi su izrazito medonosni, u pojedinim godinama medi jače od evodije. Ekstrakt listova i sjemenki koristi se kao prirodni zaslađivač, u nekim državama koristi se kao zamjena za med. Kora se koristi u medicinske svrhe protiv bolesti rektalnog sustava. Također njeno drvo je cijenjeno . Pretpostavlja se da će do 2050. gotovo u potpunosti zamijeniti neke vrste mahagonija. Plantaže hovenije se sve više podižu u cilju plodonošenja (kao ekstenzivni voćnjak) a sve manje kao sirovina za sječu. Zasad nisu registrirani kultivari ove vrste, ali stručnjaci intenzivno rade na oplemenjivanju ove vrste. Spada među najstarije ljekovite biljke istočnjačke medicine. 

Hovenija stvara snažan antioksidans iz grupe flavonoida naziva dihidromiricetin (DHM) ili ampelopsin. Djeluje na nekoliko načina u organizmu ovisno o dozi. Kad bismo konzumirali male količine alkohola zajedno sa DHM-om, alkohol bi bio blokiran i ne bi imao utjecaja na mozak. Nadalje, DHM djeluje na raspad molekule etanola pa tako ne opterećuje enzime jetre. Štoviše, lijekovi na bazi DHM-a djeluju povovoljno na regeneraciju jetre, a lijekovi se prepisuju protiv ciroze i nekih oblika hepatitisa. Po nekim istraživanjima moguće je smanjiti koncentraciju alkohola u krvi na samo 0,01 ‰  u roku od 2 sata, neovisno o količini alkohola unijetog u organizam. Dokazano je da ekstrakti na bazi DHM-a na neki način djeluju na psihu alkoholičara i oni postupno gube želju za alkoholom. Odlično liječi mamurluk. Postoje mnogi pripravci od hovenije; sokovi, čajevi, tablete koje zasad najbolje rješavaju mamurluk. 

Hovenija sadrži i tvar znanu kao hodulcin - inhibitor slatkoće. Žvakanjem listova hovenije smanjuje se okus slatkoće u ustima. Efekt je sličan djelovanju gimnemične kiseline. 

​

​