Kontakt

Biserka Glumpak

Orehovička cesta 2c

49221 Bedekovčina

Croatia

gsm. 098-9817-062

tel. 049-214-741

email: opg.glumpak@gmail.com

  • Black Facebook Icon
  • medonosno bilje
  • Black YouTube Icon

Hovenija

Hovenia dulcis
hovenija opg glumpak.JPG

Hovenija je ime dobila po poznatom nizozemskom dužnosniku i sponzoru ekspedicija Davidu ten Hoveu (1724-1787).  Ime "dulcis" upućuje na  nešto slatkog okusa (lat. dulcis = slatko).  Pripada porodici Rhamnaceae a prirodno stanište je joj Koreja, Kina, Japan i podnožje Himalaje do 2000 mnm. Introducirana je u Europu 1820.  ali je zbog svoje osjetljivosti bila vrlo slabo zastupljena. Tek 1997. Europska komisija za sigurnost hrane dozvolila je upotrebu hovenije i njenog ekstrakta, pa započinje njena intenzivnija sadnja u toplijim dijelovima kontinenta. Poznato je još i kao bombon drvo, bonbon drvo,  bon bon drvo.

ETIMOLOGIJA

hovenia_dulcis_05.jpg

Hovenija je brzorastuće listopadno stablo visine 15m. Ona je heliofitno, kserotermno i medonosno drvo - uspijeva na suhim terenima sa toplom mediteranskom klimom. Uspijeva na gotovo svim vrstama tala, ali najbolje rezultate daje na pjeskovitim ilovačama. Najniža temperatura koju mogu podnijeti mlade sadnice je -10°C, dok starija stabla mogu podnijeti -15°C.  Listovi su jajoliki, naizmjenični, 10 - 17 cm dugi sa jasno izraženom nervaturom. Cvjetovi su bijeli, dvospolni, zbijeni u grozdasti cvat a svojim slatkastim mirisom privlači kukce oprašivače. Uobičajeno je da cvate početkom 7. mjeseca, ali ako je proljeće hladno cvatnja se odgađa i plodovi u jesen ne stignu dozoriti. Najzanimljivija je mesnata peteljka ploda koja je jestiva i puna šećera. Dozrijeva u kasnu jesen.  Ima miris i okus po suhim grožđicama. Plod nije jestiv, veličine je graška i sadrži 3 sjemenke. Njeno drvo predstavlja vrijednu sirovinu u drvno prerađivačkoj industriji. Crvenkaste je boje, fine strukture, tvrdo je i kvalitetnih mehaničkih svojstava. 

KARAKTERISTIKE HOVENIJE

hovenia-dulcis-bonbon-drvo-sadnice-medon

Hovenija se uzgaja iz sjemena. Sjeme je najprije potrebno pripremiti potapanjem u sumpornoj kiselini na nekoliko minuta a zatim slijedi ispiranje u vreloj vodi. Na taj način osiguravamo visoku i ujednačenu klijavost. Sjetva se obavlja u kade od stiropora i u supstrat namijenjen za sjetvu dendrološkog bilja. Mlade biljčice zalijevamo odstajalom vodom približne temperature kao i zraka. Kad klijanci dostignu visinu 5-7 cm potrebno ih je pikirati u posebne duboke rasadničarske lončiće ispunjene supstratom za pikiranje. Tako pripremljena presadnica ima jako brz prirast, pa će već prije jeseni biti potrebno kontejnirati biljku u lonce od 4 litara. Prije zime obavezan je unos hovenije u zaštićeni prostor. Sljedeće dvije sezone kontejniramo sad već pravo malo stablo u sve veće posude. Na tržište se stavljaju trogodišnje sadnice. Sadnja se obavlja na sunčan teren u jame minimalne dubine 60 cm. Hovenija je biljka terminalnog cvata i treba joj ostaviti podosta mjesta za napredak. Uobičajeni sklopovi su 8 x 6 m ili 8 x 8 m. Zasad nisu registrirani kultivari ove vrste. 

UZGOJ HOVENIJE

0000105_hovenia-dulcis-thunb-100-juice.j

Hovenija je ljekovita i medonosna biljka. Iskoristivi su svi gotovo svi dijelovi biljke. Koristi se u prehrambenoj, farmaceutskoj i drvoprerađivačkoj industriji. Peteljka ploda je jestiva i ljekovita. Njen okus podsjeća na okus grožđica i smanjuje utjecaj alkohola na organizam.  Sadrži oko 12% glukoze, 5% fruktoze i 12% saharoze. Cvjetovi su izrazito medonosni, u pojedinim godinama medi jače od evodije. Ekstrakt listova i sjemenki koristi se kao prirodni zaslađivač, u nekim državama koristi se kao zamjena za med. Kora se koristi u medicinske svrhe protiv bolesti rektalnog sustava. Također njeno drvo je cijenjeno . Pretpostavlja se da će do 2050. gotovo u potpunosti zamijeniti neke vrste mahagonija. Plantaže hovenije se sve više podižu u cilju plodonošenja (kao ekstenzivni voćnjak) a sve manje kao sirovina za sječu. Zasad nisu registrirani kultivari ove vrste, ali stručnjaci intenzivno rade na oplemenjivanju ove vrste. Spada među najstarije ljekovite biljke istočnjačke medicine. 

UPOTREBA HOVENIJE

10_821a3252788a2377789f15ce5cd97bc1.jpg

Hovenija stvara snažan antioksidans iz grupe flavonoida naziva dihidromiricetin (DHM) ili ampelopsin. Djeluje na nekoliko načina u organizmu ovisno o dozi. Kad bismo konzumirali male količine alkohola zajedno sa DHM-om, alkohol bi bio blokiran i ne bi imao utjecaja na mozak. Nadalje, DHM djeluje na raspad molekule etanola pa tako ne opterećuje enzime jetre. Štoviše, lijekovi na bazi DHM-a djeluju povovoljno na regeneraciju jetre, a lijekovi se prepisuju protiv ciroze i nekih oblika hepatitisa. Po nekim istraživanjima moguće je smanjiti koncentraciju alkohola u krvi na samo 0,01 ‰  u roku od 2 sata, neovisno o količini alkohola unijetog u organizam. Dokazano je da ekstrakti na bazi DHM-a na neki način djeluju na psihu alkoholičara i oni postupno gube želju za alkoholom. Odlično liječi mamurluk. Postoje mnogi pripravci od hovenije; sokovi, čajevi, tablete koje zasad najbolje rješavaju mamurluk. 

Hovenija sadrži i tvar znanu kao hodulcin - inhibitor slatkoće. Žvakanjem listova hovenije smanjuje se okus slatkoće u ustima. Efekt je sličan djelovanju gimnemične kiseline. 

LJEKOVITOST HOVENIJE