Iako neke vrste paulovnije cvatu već vrlo rano (moguće je isprovocirati cvatnju već u prvoj godini uzgoja), takvi cvjetovi ne luče nektar. Da bi stablo počelo lučiti nektar kojeg pčele toliko vole treba pričekati određeno vrijeme. Odnosno, biljka treba prijeći iz tzv. juvenilnog stadija u reproduktivni stadij. Poučeni iskustvom, stabla uzgojena iz sjemena cvatu i mede nakon 8. godine uzgoja, dok stabla uzgojena vegetativnim načinima razmnožavanja mede već nakon 5. godine uzgoja. Sad je potpuno jasno zašto se paulovnije mogu meuđsobno križati umjetnim putem u 4., 3. ili čak 2. vegetacijskoj sezoni.
Hibridi paulovnije cvatu ranije od čistih vrsta. Tako su ove godine na našem pokušalištu hibridi Paulownia fortunei x P. tomentosa započeli sa cvatnjom 02.04. Prvi posjet pčela primijećen je 06.04. Zatim slijedi dugo hladno i kišovito razdoblje bez izlazaka pčela, da bi konačno zasjalo sunce 14.04. Stabla paulovnije su, za razliku od trešnje, višnje i ostalih koštićavih voćaka, nevjerojatno dobro reagirala na višak vlage i nagle promjene temperature zraka. Tako se od 14.04. - 20.04. na opće oduševljenje dogodio masovan posjet pčela na cvjetove paulovnije u prosjeku od 88 pčela u minuti po stablu (mjereno od 10.00 - 18.00 sati).
20.04. je primijećeno prvo opadanje cvjetova što nas dovodi do zaključka da se nalazimo u zadnjoj dekadi cvatnje, ali je još uvijek oko 20% cvjetnih pupova neotvoreno. To znači da se možemo nadati prolongiranoj cvatnji još najmanje 5 dana, ali slabijeg intenziteta.
Istovremeno na vrsti Paulownia tomentosa cvjetni pupovi se nisu ni počeli otvarati, što je vjerojatno posljedica naglog zahlađenja i usporavanja vegetacije. Ova činjenica bi mogla biti problem za pčelare koji vrcaju sortni bagremov med jer će se cvatnja P. tomentose djelomično poklopiti sa cvatnjom bagrema.
Pčela je, za razliku od prijašnjih godina, vrlo rado ulazila u trubasti cvijet i spretno izlazila napolje. U cvijetu se ponekad zadržavala i duže od 60 sekundi. Dojam je kao da su se zajednice "naučile" na ovu vrstu budući da je broj lanjskih posjeta bio oko 12 pčela/min/stablu i rađe su obilazile maslačak, čestoslavicu i ostale manje zahtjevne cvjetove.
Ovakav rast od 700% je itekako značajan.
Pogledajte video